Kult tradicionalne dragačevske trube održavan je u životu skoro dva veka, bez obzira na politička i socijalna pitanja, a vremenom je dragačevska truba postala svetski poznata. Dobrim delom zahvaljujući trubi, ime Srbije odzvanjalo je širom sveta, na svim kontinentima. Sabor trubača je najpoznatiji festival, koji postoji 59 godina i privlači goste i muzičare sa svih kontinenata.
Neki orkestri kada se pojave na sceni za zvanično takmičenje, nose nacionalnu odeću. Autentične nošnje, autohtoni plesovi i muzička pratnja, postali su sastavni deo nacionalnog skupa.
Virtuozni muzičari su uglavnom samouki i pružaju autentičnu atmosferu bez premca. Sviraju sasvim spontano, oslanjajući se na svoju maštu i muzičko pamćenje. Sviranje iz srca i duše, omogućava trubačima da njihova muzika dopre do srca slušalaca.
Sabor trubača iz Guče nastavlja da raste iz godine u godinu. Danas je ovaj muzički festival poznat po autentičnom zvuku, očuvanju srpske tradicije i dobrom provodu, popularniji, raznovrsniji i veći nego ikad ranije.
ISTORIJSKE ČINJENICE
Prvi dragačevski Sabor trubača održan je 16. oktobra 1961. godine u dvorištu crkve Sv. Mihaila i Gavrila u Guči. U početku je to bio vrlo skroman Sabor – gotovo subverzivan za preovlađujuće političke prilike tog vremena. Međutim, Sabor je postepeno rastao i proširivao svoj magični uticaj. Tokom proteklih tridesetak godina, Sabor trubača je postao glavni narodni simbol.
Trubači, i narodnih pesama i narodnih kola iz celog sveta, smatraju da je velika čast što su pozvani na Sabor trubača u Guči, a broj posetilaca se povećava svake naredne godine. Rekord je zabeležen 2010. godine, kada je Guča ugostila više od 700.000 posetilaca, tokom 10 dana svečanosti.
Sa značajnim iskustvom u organizovanju okupljanja, tradicionalno gostoljubiva Guča zaslužila je svoje mesto na listi svetskih muzičkih festivala. Кao svetski priznata prestonica trube i jedinstveni kutak pozitivne energije, ogromne radosti i spontanosti, zajedno sa prodornim, ali nežnim zvukom trube, Guča je mesto katarze srca i duše tokom trajanja festivala.
Sve ovo je više nego dovoljno da Guča privuče putnike iz Meksika, Španije, Grčke, Danske, Кine i iz mnogih drugih bližih ili udaljenih zemalja.
Imena Bobana Markovića, Milana Mladenovića, Ekrema Sajdića, Elvisa Ajdinovića, Fejata i Zorana Sejdića nosila su slavu srpske trube širom sveta.