Dragačevo se nalazi u slvovima reka Bjelice, Moravice, Zapadne Morave i Tolišnice i na obroncima planina Ovčara, Jelice, Troglava, Čemerna, Golupca i Krstaca. Prostire se na 735 kvadratnih kilometara.
Čini ga brdski, blago zatalasani prostor obrastao šumama i zasađen voćnjacima. Po pobrđima i u dolinama reka, zemljište je pogodno za uzgoj ratarskih i povrtarskih kultura, a šumovite planine bogate su florom i faunom.
Priroda ovog kraja bila je darežljiva prema ljudima, a čovekovo umlje i njegova ruka, od praistorije do našeg doba, dodavali su lepote i znamenitosti. Otud i svo kulturno – istorijsko blago i spomenici koji su zapis prošlih vremena i događaja.
Smrdljuč, na planini Čemerno, sa 1.581 metar, najviši je vrh Dragačeva, a najduža reka je Bjelica, koja sa svojih 41 kilometrom svoj sliv započinje i završava u Dragačevu. Izvor joj je u podnožju planine Borova Strana, visoke 1.246 metara, da bi se nakon toka kroz celo Dragačevo ulila u Zapadnu Moravu baš na ulazu u živopisnu Ovčarsko – Kablarsku klisuru. Na tom toku Bjelice, nalazi se i Guča.
U ovom delu Srbije klima je umereno kontinentalna, sa blagim prelazima iz jednog u drugo godišnje doba. Maksimalne temperature leti prelaze i 35 stepeni, a zimi se spuštaju i do minus 20 stepeni celzijusovih.